srijeda, 12. listopada 2016.

Zagrebačka promocija biografskog leksikona "Češki tragovi u Hrvatskoj"

Zagreb, (IKA) - U Češkom domu u Zagrebu 12. listopada javnosti je predstavljen biografski leksikon poznatih osoba porijeklom iz čeških zemalja i pripadnika češke manjine Česke stopy v Chorvatsku (Češki tragovi u hrvatskoj), autora Josipa i Alena Matušeka koji je u dva sveska na češkom jeziku objavila Novinsko-izdavačka ustanova Jednota iz Daruvara. Riječ je o kapitalnom djelo izdavaštva češke nacionalne manjine u Hrvatskoj koje sadrži oko 1450 natuknica, uglavnom o znamenitim osobama iz Češke koje su djelovale u Hrvatskoj i istaknutim pripadnicima češke manjine, kao i o hrvatskim velikanima češkog porijekla. Podatke o njima desetljećima je skupljao povjesničar Josip Matušek (1920. – 2003.), a nakon njegove smrti rad na leksikonu nastavio je njegov sin Alen Matušek.

U leksikon su uvrštene osobe iz Češke koje su u Hrvatskoj živjele i djelovale barem pet godina, bez obzira na nacionalnost, potomci osoba iz Češke s očeve i majčine strane do druge ili treće generacije te istaknute osobe češke manjine bez obzira na generaciju, uključujući i one rođene u miješanim brakovima. Za svaku natuknicu naveden je izvor podataka. „Ovaj leksikon je spomenik odličnoj integriranosti češke manjine u hrvatsko društvo koji potvrđuje da hrvatskom narodu nitko ne može lijepiti naljepnicu ksenofobnog naroda", rekao je Alen Matušek.




Leksikon je predstavio predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac koji je ustvrdio da se radi o djelu kakvo nemaju druge nacionalne manjine u Hrvatskoj. „Rijetko koja od 22 nacionalne manjine može se pohvaliti tolikim brojem istaknutih sunarodnjaka koji su gradili i unapređivali Hrvatsku i to u širokom vremenskom razdoblju kao što su to Česi čija nazočnost u Hrvatskoj datira još od kraja 11. stoljeća i prvog zagrebačkog biskupa, Čeha Duha", kazao je Lipovac. U leksikonu se nalaze biografije i drugih osoba češkog roda ili porijekla iz crkvenog života, među njima i zagrebački biskup s kraja 14. stoljeća Ivan Smilo, pomoćni zagrebački biskup iz druge polovice 20. stoljeća Josip Salač, zadarski nadbiskup iz 19. stoljeća Josip Frane Novak, kanonik Kamilo Dočkal, svećenici Adolf Veber Tkalčević, Stjepan Novotny, Juraj Dočkal, Filip Homolka i Velimir Čapek, s. Imakulata Malinka, a natuknicu u leksikonu dobio je i blaženi Ivan Merz čiji otac je bio Nijemac iz Češke.

Na promociji je bio i zamjenik češkog veleposlanika Miroslav Kolatek, saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu Vladimir Bilek, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik, predsjednica Češke besede Zagreb Alenka Štokić te ravnateljica Novinsko-izdavačka ustanova Jednota Lidija Dujmenović.

ponedjeljak, 26. rujna 2016.

Novo doba pod povećalom-osvrt Mirka Kalanja.

U Katoličkom listu za mlade MI u ožujku 2007. godine izišao je prikaz moje knjige Novo doba pod povećalom iz pera Mirka Kalanja.

Alen Matušek - NOVO DOBA POD POVEĆALOM
Zagreb 2006., Glas Koncila, str. 225(New age - Kritike)

Pred nama je knjiga katoličkog vjernika laika koji je odradio posao onih koji bi o ovoj temi trebali i morali pisati i govoriti, biblijski rečeno, u zgodno i nezgodno vrijeme. No kako Bog i od "kamenja može napraviti djecu Abrahamovu", daleko manji problem za Njega bio je potaknuti i prosvijetliti autora ove knjige svojim duhom, na duhovnu korist onih koji budu čitali ove stranice. Uostalom, koliko je puta u povijesti Crkve Bog govorio preko onih od kojih govor u, uvjetno rečeno, redovitim situacijama nismo očekivali!? U uvodnim akordima još ovoliko: kad sam uredniku jednih crkvenih novina spomenuo ideju osvrta na ovu knjigu zapitao me - gdje autor vidi new age, on ga nigdje ne vidi!? U tome i jest problem, upravo u toj stvarnoj i konkretnoj vidljivo-nevidljivoj duhovnoj stvarnosti, u podmuklosti i prikrivenosti koja najsuptilnije egzistira u duhovnom svijetu, pored koje mnogi prolaze poput slijepaca i minoriziraju duhovne opasnosti koje su, ma koliko ih mi ne vidjeli ili ne htjeli vidjeti, svugdje oko nas...

Tko može poreći gomile i zatrpane knjižare literaturom koja svojim gnostičko-ezoterijskim koncepcijama uvijek iznova pribija Isusa na križ i pljuje mu u lice, dijabolično se cereći plijenu i žetvi duša koje su nekoć bile vjerničke i katoličke!?

Tko tu i takvu stvarnost ne vidi oko sebe, ili je veći slijepac od biblijskog Bartimeja, ili kod njega nema nimalo vjere koja bi nadjačala vjeru duhova koji nisu od Boga!

Iskričavost, duhovnost i duhovitost, britkost, ironija i sarkazam, a nadasve istinitost Matušekovih riječi, najbolja je preporuka za iščitavanje ove knjige.

Barem tako je knjigu doživio autor ovih redaka.

Knjiga je sastavljena od četiri poglavlja gdje naslovi sugeriraju lepršavost stila i ozbiljnost sadržaja, od izazova novodopske duhovnosti i pohoda kroz institucije, do svjedočanstava onih koji raskinuše okultno-ezoterijske okove i teoloških odgovora i savjeta. A savjeti su nam itekako potrebni, duhovno nas zapljuskuju, treba otvoreno i jasno reći, vodom iz kanalizacije i podzemlja Jehovini svjedoci, poklonici i praktikanti new agea, adventisti, mormoni, pentekostalci raznih boja i profila, menoniti, kvekeri, Hare Krišna, Crkva ujedinjenja, behaisti, Soka Gakkai, rozenkrojceri, antropozofisti, UFO sekte, Nova Akropola, realijanci...i tko bi se svih sjetio na duhovnom vašaru praznovjerja i taštine, gluposti i pogubnosti, nadasve zaglušujuće duhovne kakofonije naših dana. Matoševski - na djelu je neskladna dreka. Duhovna.

Autor jednostavno kaže:"(...)malo-pomalo upoznao sam ponešto od zapanjujućih zbivanja u šaroliku svijetu kultova, sekta, skupina, udruga i tko zna čega sve ne(...)ezoterijsko-okultna duhovnost koja doslovce vrvi svim mogućim i nemogućim astralnim silama, inteligentnim energijama, 'uzašlim majstorima' i - duhovnim vodičima, koji su svojim ljudskim saveznicima uglavnom skloni, osim u slučaju da ovi iz čista mira zataje i priklone se svjesno i odgovorno kršćanstvu."

Dva poglavlja su posebno privukla moju pozornost-Drugorazredna teorija urote i Veliki brat te želi! - dok sljedećoj rečenici nije potreban dodatni komentar:"(...)nisu sve vjere iste ni jednako kvalitetne, a religijski sinkretizam je jedna od najgorih i duhovno najpogubnijih pojava našega vremena. Naš je najveći problem u tome što ga često ne uspijemo prepoznati." U pogovoru knjige p. Josip Blažević istaknuo je dvije stvari koje mi se čine bitne u Matušekovoj knjizi: ponajprije, Matušek se ne zadovoljava fenomenološkim pristupom, nego pod svoje povećalo odabire, analizira i upušta se u polemiku; druga stvar je ta - što je njegova knjiga vrijedan orijentir u zauzimanju stajališta s obzirom na pitanja o kojima se kod nas puno govori, a premalo zna. Pri kraju ovog prikaza Matušekove knjige potrebno je još reći: živimo u vremenu kada izgleda de se "vječnost povlači", kao što je govorio Andre Malraux, u toj pustinji gdje se "povećava broj samaca", kao što je napisao Paul Valery, i stoga je shvatljivo lutajuće traganje za duhovnim vrijednostima. Snošljivost, na lažni kompromisi, uključuje istinu. Pravi dijalog pretpostavlja jasno izražavanje razlika, jedinoga sredstva da bi svatko mogao napredovati na duhovnom putu. Bergson je već pozvao našu civilizaciju "na malo više duše", Matušekova knjiga poziva nas na iščitavanje i razmišljanje jer, čovjeku kao Božjem stvorenju, na proputovanju kroz vremenito do konačnog utočišta u vječnosti, trebaju i razlozi življenja.

                                            Mirko Kalanj